 | A request that this article title be changed to Branimir, Duke of Croatia is under discussion. Please do not move this article until the discussion is closed. |
| Branimir | |
|---|---|
| Dux Croatorum & Dux Sclavorum (Princeps, Comes, Dux, Dominus) | |
| Duke of Croatia | |
| Reign | 879 – c. 892 |
| Predecessor | Zdeslav |
| Successor | Muncimir |
| Burial | |
| Spouse | Mariosa (Maruša) |
| Dynasty | Domagojević (?) |
| Religion | Christianity |
Branimir (Latin: Branimirus, Glagolitic script: ⰁⰓⰀⰐⰊⰏⰊⰓ) was a ruler of the Duchy of Croatia who reigned as duke (Croatian: knez) from 879 to c. 892. His country received papal recognition as a state from Pope John VIII on 7 June 879.[2][3] During his reign, Croatia retained its sovereignty from both Carolingian and Byzantine rule and became de jure independent.[4][5] His rule marks the first real peak of early medieval Croatia.[6] It was characterized by establishing closer relations with the Holy See, ecclestical re-organization in the former Roman province of Dalmatia, Christianization, and (re)construction of churches. Branimir is mentioned, for the period, in many reliable primary and secondary written and epigraphic sources.[2][4][7]
- ^ "Matica hrvatska – Hrvatska revija 2, 2018 Kneginja Maruša. Žene, supruge, vladarice u ranom srednjem vijeku". www.matica.hr. Retrieved 2023-03-13.
ad je devedesetih godina devetnaestog stoljeća fra Lujo Marun, »otac starohrvatske arheologije«, istraživao lokalitet Crkvinu u selu Biskupija oko 7 kilometara jugoistočno od Knina, kao najprestižniji nalaz na tom do danas možemo reći najznačajnijem i najbogatijem ranosrednjovjekovnom nalazištu u Hrvatskoj, pokazali su se ukopi u trodijelnom prostoru predvorja bazilike iz devetog stoljeća. U tri sarkofaga sahranjeni su muškarac i žena u zrelim godinama života i jedan mladić, a u još dvije poznate grobnice dva dječaka. Po bogatim nalazima još od fra Marunovih vremena prevladava mišljenje da je riječ o članovima kneževske obitelji. Posebno je spektakularan bio nalaz kostura iz sarkofaga u sjevernom dijelu – muškarca srednjih godina koji je prema Marunovim bilješkama bio u potpuno sačuvanoj odjeći i obući, te pripadajućim ukrasima, od kojih su danas ostale sačuvane samo pozlaćene brončane ostruge i dijelovi kopči remena kojima su bile pričvršćene na obuću. Slične su ostruge nađene i u grobu dječaka na istom mjestu. Ti sjajni nalazi te položaj ukopa naveli su historiografiju na zaključak da je riječ o grobovima kneževske obitelji iz devetog stoljeća. Fra Marun je smatrao da je riječ o grobu kneza Branimira i njegove obitelji, a takvo mišljenje još uvijek ima sljedbenika u uglednim stručnim krugovima i danas iako se u međuvremenu javila i teza da je riječ možda i o Trpimiru, odnosno nekom iz tog vremena. Naravno, sve to ostaje samo u sferi nagađanja.
- ^ a b Lučić, Josip; Zekan, Mate (1989), "Branimir", Croatian Biographical Lexicon (HBL) (in Croatian), Miroslav Krleža Lexicographical Institute, retrieved 25 January 2023
- ^ Fine, John Van Antwerp (1991). The early medieval Balkans: a critical survey from the sixth to the late twelfth century. University of Michigan Press. p. 261. ISBN 978-0-472-08149-3.
- ^ a b "Branimir". Croatian Encyclopaedia (in Serbo-Croatian). 2021. Retrieved 25 January 2023.
- ^ Stjepan Antoljak, Pregled hrvatske povijesti, Split 1993., str. 43.
- ^ Cite error: The named reference
Goldsteinwas invoked but never defined (see the help page). - ^ Sokol, Mirjana Matijević (2018). "Pisana svjedočanstva o knezu Branimiru". Hrvatska revija (in Croatian) (2). Zagreb: Matica hrvatska. Retrieved 25 January 2023.